Kao i ranijih godina, Večernji list i Fenix-magazin organiziraju izbor za prestižnu nagradu „Večernjakova domovnica“, u okviru koje se proglašava i „Osoba godine“ u hrvatskom iseljeništvu. Ova je nagrada priznanje onima koji su svojim radom i postignućima pronosili hrvatsko ime diljem svijeta.
Ove godine za titulu „Osobe godine“ nominirano je pet izuzetnih pojedinaca, čije priče o uspjehu i predanosti nadahnjuju. Iako svaki od njih djeluje u različitim područjima, svi dijele zajednički nazivnik – ljubav prema hrvatskim korijenima i nesebičan doprinos hrvatskoj zajednici.
Stručni žiri ovogodišnjeg izbora prihvatio je nominacije sljedećih kandidata: Marin Soljačić (SAD), Ivan Repušić (Njemačka), Petar Tyran (Austrija), Prof. Mirko Kovač (Švicarska), fra Ivica Perić (Afrika).
Tko će odnijeti prestižnu nagradu „Večernjakova domovnica“ za osobu godine, koju je prošle godine osvojio apostolski nuncij nadbiskup dr. Nikola Eterović, doznat će se na svečanoj dodjeli nagrada 8. ožujka u Bad Homburgu.
U nastavku pročitajte inspirativne priče petorice nominiranih kandidata i doznajte više o njihovim iznimnim postignućima.
Fra Ivica Perić, fratar iz Lepenice, već 35 godina posvećen je misionarskom radu u Africi. Njegov put započeo je 1990. godine, kada je prvi put stupio na afričko tlo. Prvo je djelovao u Ugandi, zatim u Ruandi, a zadnjih godina u Zambiji. Unatoč ratnim zbivanjima i opasnostima, fra Ivica je ostao dosljedan svojoj misiji. Kroz godine, fra Ivica je postao simbol najboljeg što hrvatstvo predstavlja u tuđini. Karizmatični dobrotvor, svojim humanitarnim i prosvjetiteljskim radom zaslužio je mjesto u povijesti hrvatske afrikanistike, uz velikane poput Dragutina Lermana, braću Mirka i Stjepana Seljana i drugih misionara. Njegov rad nije prošao nezapaženo. Zahvaljujući podršci bračnog para Garmaz, koji su osnovali humanitarnu udrugu Srce za Afriku, fra Ivica je dobio potrebnu medijsku i financijsku pomoć. Često ističe da je sve što je izgradio u Africi – „dar hrvatskog naroda“. Izgradio je brojne škole, ambulante, crkve, dječje vrtiće, učeničke domove i bunare, ostavljajući trajno naslijeđe svojim župljanima. Iako ga mnogi hvale i slave zbog njegovih dostignuća, fra Ivica ne miruje. On uvijek ide dalje, jer zna da još uvijek ima puno posla – gladne treba nahraniti, žedne napojiti, a najvažnije, naučiti ih kako da sami sebi pomognu. Fra Ivica Perić, „naš čo’ek u Africi“, pravi je primjer predanosti, ljubavi i vjere u bolje sutra.
Marin Soljačić, hrvatski znanstvenik, profesor na odsjeku za fiziku na prestižnom Tehničkom sveučilištu Massachusetts u SAD-u. Stručnjak je za elektromagnetske fenomene. Živi u Bostonu sa suprugom i sinom. Dobitnik je više američkih nagrada za najbolje znanstvenike mlađe generacije. Nakon što je dobio nagradu Blavatnik za izvrsnost u području fizike, koja mu je donijela i novčanu nagradu od 250.000 dolara, odlučio je “dug društvu koje mu je pomoglo da dođe do profesure na jednom od najvažnijih svjetskih sveučilišta vratiti osnivanjem vlastite nagrade”. Svake godine maturantu iz Hrvatske s najboljim rezultatom iz fizike i matematike dodjeljuje novčanu nagradu od 5.000 dolara. Pošle godine Soljačić je odlučio najmanje još pet godina produljiti svoju nagradu najboljem hrvatskom maturantu iz matematike i fizike.
Ivan Repušić. Hrvatski glazbenik, šef dirigent Orkestra Münchenskog radija, šef dirigent Državne kapele Weimar i prvi stalni gost dirigent Njemačke opere u Berlinu jedan je od najznačajnijih hrvatskih dirigenata. U suradnji s vodećim svjetskim solistima, MRO-om i Zborom Bavarskog radija snimio je dvadesetak nosača zvuka u izdanju vodećih europskih nakladničkih kuća – BR-Klassik, Warner Classics i CPO, među kojima i djela hrvatskih skladatelja. Mnoga od njih ovjenčana su nagradama poput ICMA, Opus Klassik, Diapason d’or, Porin. Krajem prošle godine u Prinzregenttheatru u Münchenu postavio je i dirigirao koncertnom izvedbom opere Judita Frane Paraća u kojoj su sudjelovali Zbor Hrvatske radiotelevizije i MRO te solistički ansambl sa hrvatskim opernim pjevača iz Njemačke i Hrvatske. Prva je to izvedba opere Judita u inozemstvu, čime je zaključena godina Marka Marulića u kojoj je obilježena 500. obljetnica njegove smrti. Početkom veljače dirigirao je koncertom Hrvatska misa – Kroatische Messe Borisa Papandopula i Dona nobis pacem Frane Paraća u Prizenregentheatru u Münchenu. Ivan Repušić je tijekom prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva u rukometu pozornost šire hrvatske i njemačke javnosti skrenuo kad je obučen u hrvatski dres dirigirao MOR-om koji je izvodio hrvatsku himnu.
Petra Tyran, hrvatski književnik, publicist, društveni djelatnik i aktivist iz Gradišća, rođen je 1955. godine u Novom Selu / Neufeld u austrijskom Gradišću, gdje je završio Osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Beču, gdje je studirao anglistiku, filozofiju i slavistiku. Bio je predsjednik Hrvatskog akademskog kluba u Beču. Vodio je i Institut za narodne grupe u Rustu u Austriji, te bio glavni urednik njegovog časopisa „Pokus“. Društveni je djelatnik i direktor Društva za očuvanje balske tradicije u Beču i glavni organizator Hrvatskog bala gradišćanskih Hrvata u Beču, na koji dolazi preko tisuću ljudi. Tyran je među svima omiljen i glavna je spona između gradišćanskih Hrvata i Hrvata u Austriji i Hrvatskoj. Bio je 59 godina glavni urednik Hrvatskih novina, koje izlaze već 113 godina. Hrvatske novine iz Željeznog, glavnog grada austrijske pokrajine Gradišće su najznačajnije glasilo gradišćanskih Hrvata. Tyran je surađivao i s austrijskim radijem i televizijom ORF, Studio Gradišće. Njegov bogati publicistički opus obilježavaju objave brojnih eseja, kazališnih i ostalih kritika, pjesama, putopisa i znanstvenih priloga u austrijskim, mađarskim, rumunjskim i hrvatskim časopisima. Priredio je s H. Kuhnerom dvojezičnu antologiju suvremenog gradišćanskohrvatskog pjesništva „Ptići i slavuji“, te publicističko djelo Hrvatski bal u Beču. Značajan doprinos dao je i pri organizaciji izložbe „400 godina Hrvata u Beču“ (Zagreb, 2011.). Uredio je „Zbornik o Nikoli Benčiću – Život u službi gradišćanskih Hrvata“. Član je Društva književnika te hrvatskog i austrijskog PEN Centra. Kurator je Hrvatskog centra u Beču. Prošle je godine izdao monografiju “Hrvatske novine kroz stoljeća”, višejezičnu monografiju „450 godina Hrvata & Hrvatica u Novom Selu“ i dvojezičnu kroniku „950 godina Novog Sela“. Na početku 2024. organizirao je Hrvatski bal za 1.400 ljudi iz Austrije i Hrvatske. Na kraju prošle godine je otišao u mirovinu.
Prof. Mirko Kovač, švicarski je znanstvenik hrvatskih korijena koji vodi Laboratorij za održivu robotiku pri Švicarskim saveznim laboratorijima za znanost o materijalima i tehnologiju (Empa) u Zürichu te na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Lausannei (EPFL). Također je profesor i na Imperial College London. Njegova istraživačka grupa fokusira se na razvoj inovativnih mobilnih robota za distribuirano senzorsko opažanje i autonomnu proizvodnju u složenim prirodnim okruženjima. Prof. Kovač posebno se specijalizirao za dizajn robota, razvoj hardvera i multimodalnu mobilnost senzora. Prije imenovanja u Londonu, bio je poslijedoktorand na Sveučilištu Harvard, a doktorski stupanj stekao je na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Lausannei (EPFL). Preddiplomski studij strojarstva završio je na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Zürichu (ETHZ) 2005. godine. Redovito djeluje kao savjetnik švicarske vlade, investicijskih fondova i industrije o prilikama u području robotike.
