Fra Mato Nikolić jedno je od najistaknutijih imena u povijesti kreševske franjevačke zajednice i šire regije. Rođen je na današnji dan, 12. veljače, 1776. godine u Kreševu, a život je posvetio vjeri, znanju i zajednici. Njegov rad ostavio je veliki trag, osobito na polju obrazovanja, kulture i duhovnosti.
Fra Mato je školovanje započeo u kreševskom samostanu, a kasnije ga je nastavio u Italiji, gdje je stekao široko obrazovanje i usavršio svoje teološke i filozofske spoznaje.
Vrativši se u Bosnu 1807. godine, fra Mato Nikolić je zatražio dopuštenje od Rima za obavljanje liječničke prakse. Na temelju autentične svjedodžbe o položenom ispitu iz medicine, što je potvrdio biskup fra Augustin Miletić.
Papa Pio VII. mu je 12. lipnja 1807. godine izdao poseban dokument kojim mu se dozvoljava liječnička praksa, osim većih kirurških zahvata, što je svećenicima bilo zabranjeno. Time je fra Mato Nikolić postao prvi priznati bosanski liječnik.
Osim liječenja bolesnih za vrijeme epidemija, fra Mato Nikolić se istaknuo i u drugim područjima medicine. Prvi je u Bosni primjenjivao akupunkturu, metodu tradicionalne kineske medicine. Njegove igle i danas su sačuvane u samostanskom muzeju u Kreševu, zajedno s kirurškim nožićem koji je koristio za manje zahvate. Također je bio poznat po liječenju ugriza zmija otrovnica te primjeni fizikalne terapije, što ga čini prvim bosanskim fizioterapeutom.
Fra Mato Nikolić je 1813. godine osnovao prvu moderno uređenu ljekarnu u franjevačkom samostanu u Kreševu. Dekretom starješinstva Bosne Srebrene od 21. lipnja iste godine određeno je da samostani u Kreševu, Fojnici i Kraljevoj Sutjesci izdvoje sredstva za osnutak i održavanje ljekarne. Njegov je rad bio od presudnog značaja za zdravstvenu skrb stanovništva, bez obzira na vjersku pripadnost. Kreševo je time postalo važno medicinsko središte.
Fra Mato Nikolić se posebno istaknuo u borbi protiv kuge, koja je harala Bosnom između 1813. i 1818. godine. Zajedno s fra Franjom Gracićem (1740. – 1799.), liječio je oboljele u ordinaciji na otvorenom, smještenoj na ulazu u špilju u blizini Kreševa. Na tom je mjestu 2003. godine podignuto spomen-obilježje pod nazivom "Svetište pod špiljom", uz natpis koji svjedoči o njihovoj humanitarnoj misiji.
Tijekom epidemije kuge, smrtnost je bila izuzetno visoka, a oboljeli su pokapani na posebnim "kužnim grobljima". Franjevci su u tom periodu igrali ključnu ulogu ne samo kao liječnici, već i kao duhovna potpora stanovništvu.
Po povratku u Bosnu, posvetio se i podučavanju mlađih naraštaja, čime je dao doprinos intelektualnom razvoju franjevačke zajednice i rezultiralo je brojnim učenicima koji su nastavili širiti njegovo znanje.
Osim što je bio vrstan liječnik i učitelj, fra Mato Nikolić bio je poznat i kao kroničar i zapisivač važnih povijesnih događaja svoga vremena. Njegovi rukopisi i zapisi danas predstavljaju dragocjen izvor informacija o političkim, društvenim i kulturnim prilikama u Bosni i Hercegovini s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Njegov rad svjedoči o bogatoj povijesti i izazovima s kojima su se franjevci i narod suočavali u tom razdoblju.
Fra Mato Nikolić preminuo je 7. svibnja 1844. godine, ostavljajući iza sebe bogato naslijeđe koje i danas živi kroz rad Franjevačkog samostana u Kreševu. Zbog njegovih zasluga na području medicine, bolnica u Novoj Biloj danas nosi njegovo ime, čime se odaje priznanje njegovom doprinosu..
