Gotovo u sredini Bosne i Hercegovine, a megju najvišim planinama: Zecom, Bitovnjom i Ivanom — leži staro historijsko mjestance Kreševo. To je danas najmanji grad u Bosni.
Star „Grad" nad Kreševom, svjedokom je njegove starosti, jer taj potiče iz doba bosanskih kraljeva. Budući u okolici nalazi se dosta ruda, to su odavna ovamo dolazili stranci, da kopaju te rude, te su svojim životom i dugogodišnjim boravkom, narodu i jeziku posebni tip dali. U mjestu je jedan od najstarijih triju franjevačkih bosanskih manastira. Narod je u većini hrvatski i katolički.
Kao što katolici u čitavom svijetu štuju sv. Antu, tako i u ovom mjestu; ali i opet, smijem ustvrditi, više Ga štuju i na poseban način. Preko čitave godine svakog utorka u 5 sati ujutro iza svete mise ima pobožnost sv. Anti, koju jako mnogo svijet posjeća. Pred svetkovinu sv. Ante čini se tro- ili devet-dnevnica. Na sam blagdan niko ne radi teška posla, a taj dan gotovo čitava župa sluša svete mise i propovjedi na raznim mjestima župe, koji su zavjetom posvećeni sv. Anti. Ta mjesta jesu: Kamen, Vrhovi Brdo kod Deževica. Na svim tim mjestima imaju moći sv. Ante, koje je narod preko samostana dobavio, te se na svim tim mjestima na blagdan sv. Ante svijet ispovjeda i pričešćuje čita sv. misa i drži se propovjed. Osim na ova mjesta, narod iz okolice jako mnogo ide na zavjet sv. Anti u Sarajevo i Busovaču. Jednom riječju u Kreševu nema kuće, a da ta nije pravi štovatelj svetog Ante.
Narod u građu i okolici, i ako je siromašan, budući nikakova rada nema, ipak rado potpomaže siromake na čast sv. Anti, te je gotovo isključeno, da ima koji siromah, a da dalje prosi i izvan mjesta. Tako u Kreševu, kad peku kruh u peći odmah se zna, da je onaj osrednji za „fukaru iz komšiluka", a i zovu ga kruh sv. Ante. Istina, to oni ne bubaju javno, ali sv. Anto to obilno naplaćuje, jer čovjek se čuditi mora: odakle ovaj svijet žive, a zarade nije? U narodu je još jako živ duh vjere; samo malo više ustrajnijeg rada i duh će vjere osnovati i podignuti i vanjske uspjehe rađa.
[Tekst anonimnog autora potpisanog kao „Kreševljak“ objavljen je prije stotinu godina – 1. svibnja 1921. u Glasniku sv. Ante.]
Tekst priredila facebook stranica Franjevačka prisutnost u Bosni.
