Prim. dr. Olivija Vukoja-Bradara već godinu dana je ravnateljica Doma zdravlja u Kreševu. Zamolili smo je za intervju kako bi nam približila dešavanja u svezi s pandemijom coronavirusa / COVID-19, dala svoje impresije nakon godinu dana rada u Kreševu i upoznala naše građane s trenutnim stanjem i planovima za budućnost Doma zdravlja.


Olivija Vukoja-Bradara, rođena je u Fojnici, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1992. godine. Odmah po završetku studija započela je rad u Ratnoj bolnici Fojnica te potom u Ratnoj bolnici Kiseljak, gdje je kao mlada liječnica radila na poslovima anestezije i kirurgije. Specijalizaciju iz Obiteljske medicine završila je u Zagrebu, a specijalizaciju iz Interne medicine u Sarajevu. Do dolaska u Dom zdravlja Kreševo radila je kao internistica te vodila dijabetološko savjetovalište u Domu zdravlja Kiseljak.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u pogledu pandemije, u Kreševu i generalno?

Prije svega moram reći da smo mi općina koja je dosad bila bez ijednog pacijenta zaraženog coronavirusom. Od samog početka smo ovoj problematici pristupili vrlo ozbiljno, na vrijeme smo nabavili zaštitnu opremu, proveli edukaciju uposlenih vezano za sve procedure te formirali trijažni punkt i šator za pregled pacijenata sa simptomima koji bi upućivali na COVID-19. Moram istaknuti da je naša higijensko-epidemiološka služba na terenu, u suradnji s Policijskom stanicom Kreševo, obavila odličan posao. Svakako bih istakla i suradnju s načelnikom Renatom Pejakom i stožerom Civilne zaštite Općine Kreševo, koji su nam pružili i ljudsku i materijalnu podršku, na čemu im se zahvaljujem. Vrlo je bitan osjećaj da u  jednoj nepoznatoj i neizvjesnoj situaciji na tako odgovornom poslu niste sami.
Ipak, moram reći da opasnost od širenja virusa još uvijek nije prošla jer smo svjedoci pojave novih slučajeva zaraze u našem okruženju. Zbog toga pozivam stanovnike da se, kao i dosad, ponašaju odgovorno i poštuju epidemiološke mjere zaštite kako bismo uspjeli zadržati ovakvo stanje do kraja epidemije. Ukoliko i dođe do slučajeva zaraze, mi ćemo s naše strane učiniti sve da pacijenti budu zbrinuti na odgovarajući način i da bude spriječeno širenje zaraze. Također koristim priliku da se ovim putem zahvalim svima koji su nam donirali zaštitnu medicinsku opremu.

Koji su problemi s kojima ste se susreli u vrijeme pandemije i jeste li uspjeli na adekvatan način pružiti uslugu pacijentima u ovakvim okolnostima?

U početku je bilo dosta problema oko samoizolacije, ali su se ljudi brzo osvijestili i prihvaćali mjere odgovorno, shvaćajući da je to za dobrobit svih nas. Zato se ovim putem želim zahvaliti i stanovništvu općine Kreševo koje je svojim odgovornim ponašanjem sigurno doprinijelo da imamo ovakav rezultat – nula zaraženih coronavirusom. Veliki problem je bila panika među pacijentima i općenito panika među stanovništvom. Težina našeg posla je zapravo bila u rigoroznim mjerama i stvarne problematike pacijenta, ali smo tu odmah zauzeli stav da ćemo, uz veliki oprez i sve epidemiološke procedure vezane za COVID-19, voditi računa da nam ne promakne druga ozbiljna bolest. Moram istaći da smo tijekom ove pandemije obavili oko 300 kućnih posjeta (liječnici, medicinske sestre/tehničari, laboranti, vozači), poštujući sve preporučene epidemiološke procedure. Trenutno se  rad Doma zdravlja Kreševo odvija u punom obimu, ali uz preporučene epidemiološke mjere (zaštitna maska, dezinfekcija ruku, socijalna distanca, epidemiološka anketa...).

U kakvom ste stanju zatekli Dom zdravlja i jeste li se uspjeli naviknuti na radno okruženje, suradnike, Kreševljake?
Iskreno, uređenost i opremljenost doma zdravlja me prijatno iznenadila.  Prije dolaska nisam poznavala nikog od uposlenih, trebalo je vremena da se adaptiramo jedni na druge, ali je vrijedilo upoznati Kreševke i Kreševljake...



Većina Vaših suradnika i pacijenata kaže da pored ravnateljskih dužnosti veoma rado i često priskačete u pomoć kolegama liječnicima, naročito u nekim složenijim situacijama. Kako uspijevate balansirati između ravnateljskog i liječničkog posla?
To mi ne predstavlja nikakav problem. Biti liječnik je moj poziv, neodvojiv dio mog bića. Medicinu živim, a uz dobru organizaciju sve se može stići. Često organiziram sastanke s uposlenim, favoriziram timski rad i moj moto je da se, kad nam dođe pacijent, trudimo da ga riješimo na što bolji način, a ne da ga se riješimo. Velika prednost je što među uposlenim imamo šarolike dobne skupine, tako da se iskustvo i znanje starijih nadopunjuje entuzijazmom, novim saznanjima i energijom mlađih uposlenika. Moje kolege znaju da sam im na raspolaganju 24 sata i dosad smo u toj sinergiji uspješno riješili mnoge kritične situacije.

Vjerojatno su ponekad očekivanja građana u pogledu usluga doma zdravlja iznad realnih mogućnosti koje u sadašnjim uvjetima, financijskim i zakonskim, možete pružiti. Kakvi su planovi u pogledu unapređenja usluga u domu zdravlja, što se promijenilo Vašim dolaskom i što se još može poboljšati?

Nedostaci u zdravstvenom sustavu naše zemlje se reflektiraju i na naš dom zdravlja i naše pacijente. Prije svega mislim na niz zakonskih i administrativnih prepreka kao što su npr. odluke za liječenje izvan naše županije, što otežava ionako težak život bolesnog čovjeka i dodatno opterećuje rad liječnika. Osim toga, normativi i standardi prepoznaju broj stanovnika, što je za domove zdravlja u manjim mjestima otežavajuća okolnost pri organizaciji posla, jer se, bez obzira na broj stanovnika, rad doma zdravlja mora organizirati svih 24 sata. Podsjećam da je ovo dom zdravlja koji je najviše udaljen od županijskih bolnica (od bolnice „Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj oko 60, od bolnice u Travniku oko 70 km), što je činjenica  koja može utjecati na određene odluke i procjene.
Nakon dolaska na mjesto ravnateljice detektirala sam da ima prostora i potrebe za reorganizacijom, unapređenjem rada svih službi, uključujući i specijalističko-konzultativnu, kao i za unapređenje interpersonalnih odnosa uposlenih, na čemu kontinuirano radimo. U svakom slučaju osluškujemo potrebe korisnika naših usluga i kao rezultat toga smo organizirali rad stomatološke službe u dvije smjene, smanjili liste čekanja za specijalističke preglede, te niz drugih promjena koje su poboljšale rad svih službi u soma zdravlja.
Ono što smatram primarnim u narednom razdoblju je stručno usavršavanje medicinskog kadra, jer bez tog nema kvalitetne zdravstvene skrbi, pogotovo liječnicima, jer je specijalizacija imperativ za svakoga od njih.
U budućnosti također planiramo niz projekata vezanih za prevenciju bolesti i promociju zdravih stilova života kao što je već učinjeno za Svjetski dan šećerne bolesti u 2019., kada je organizirano predavanje vezano za problematiku šećerne bolesti. Svakako u narednom razdoblju planiramo nabavu potrebne medicinske opreme.



Ima li Dom zdravlja Kreševo nekih posebnosti u pogledu pružanja usluga građanima?

Ono što smatram posebnošću ovog doma zdravlja je kućno liječenje, koje se zaista provodi u punom obimu. U prilog tome govori podatak da je u prošloj godini obavljeno više od 1400 kućnih posjeta liječnika, medicinskih sestra/tehničara, laboranata i vozača.
Istakla bih dugogodišnju praksa da se uzorci krvi za analize koje se ne rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (hormoni štitne žlijezde, mineralogram, tumorski markeri i sl.) dvaput tjedno nose u laboratorij bolnice „Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj i gotovi nalazi vraćaju pacijentima. Tako sami pacijenti ne moraju odlaziti u navedene ustanove da bi uradili spomenute pretrage.

Planirate li neke infrastrukturne radove u narednom razdoblju?

U narednom periodu planiran je niz projekata kao što su utopljavanje zgrade doma zdravlja, zamjena/adaptacija krovne površine te, kao primarni projekt, osiguravanje novog i učinkovitijeg sustava grijanja zgrade do početka sezone grijanja. Namjera nam je, kako zbog efikasnosti tog sustava grijanja, tako i zbog našeg doprinosa smanjenju zagađenja korištenjem ekološki prihvatljivijih goriva, uvesti grijanje na pelet.

Kako ocjenjujete suradnju s lokalnim dužnosnicima i dužnosnicima s viših razina vlasti, budući da je poznato kako Dom zdravlja ne može sam financirati iole zahtjevnije radove ili nabavu potrebne opreme?

Prije svega želim pohvaliti Upravno Vijeće Doma zdravlja, koje je  aktivno uključeno u rad naše ustanove. U realizaciju gore navedenih projekata su uključeni i Općina i Ministarstvo zdravstva, na čemu smo im jako zahvalni.  Ni za jedan značajniji projekt nisu dostatna samo financijska sredstava kojima raspolaže Dom zdravlja i zbog toga je neophodna suradnja s predstavnicima lokalne vlasti, ali i institucijama s viših razina vlasti. Koliko sam upoznata, suradnja u ovom pogledu je bila odlična i u prethodnom razdoblju pa vjerujemo da će tako biti i ubuduće. Svakako se nadamo pomoći i od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Jedno od pitanja koje muči građane i koje se godinama postavlja jest pitanje postupanja doma zdravlja u situacijama hitnih slučajeva. Da budemo precizniji, uvijek se postavlja pitanje trebali li dom zdravlja osigurati da u situaciji hitnog slučaja pacijenta do županijske bolnice ili bolnice u Sarajevu voze kola hitne pomoći s medicinskom sestrom u pratnji. Je li to moguće osigurati u svakoj situaciji i kako ovo trenutno funkcionira?

Svakom čovjeku je njegovo i zdravlje njegovih najbližih na prvom mjestu i razumljiva je želja ljudi da u situacijama koje oni smatraju zdravstveno kritičnim očekuju maksimalnu potporu liječnika i zdravstvenog osoblja. Ipak, treba naglasiti da su takve procjene ugroženosti nečijeg zdravlja često veoma subjektivne i zbog toga ponekad dođe do nesporazuma, gdje pacijent ili obitelj pacijenta smatra da je potreban prijevoz sanitetskim vozilom, a prema procjeni liječnika, koji je jedini mjerodavan za davanje procjene, nema indikacija za to. Moramo razumjeti da svako upućivanje u bolnicu nije hitno stanje, to može biti određena dijagnostička procedura ili pregled koji će razjasniti medicinske dvojbe. Ne smijemo dopustiti da neracionalnim korištenjem i naših vozila i ljudskih resursa ostanemo bez njih u situacijama kada su stvarno potrebni, a to su zaista hitna stanja. Međutim, odgovorno tvrdim da svi pacijenti kod koji postoji indikacija za transport sanitetskim vozilom i u pratnji medicinske sestre/tehničara to i dobiju. Pored toga, mogu reći da se, u određenim okolnostima, često do bolnice odvezu  i pacijenti za koje ne postoji medicinska već npr. socijalna indikacija (starija osoba koja živi sama i nema je tko odvesti), jer jednostavno nema drugog načina da se takvoj osobi pomogne.
U svakom slučaju i dalje ćemo osluškivati potrebe, primjedbe i prijedloge naših korisnika, a sve s ciljem pružanja optimalne zdravstvene zaštite našim korisnicima.

Kao liječnik internist s dugogodišnjim iskustvom, imate li za kraj neku generalnu preporuku  građanima kako da sačuvaju i unaprijede svoje zdravlje?

S obzirom na to da se ljudski vijek produžio, dominiraju kronične bolesti, koje znatno narušavaju kvalitetu života, ali su i glavni uzrok smrtnosti u svijetu, kao što su šećerna bolest, koja ima pandemijski karakter, ali i kardiovaskularne te maligne bolesti. Većina njih se može prevenirati ili odgoditi primjenom zdravih stilova života kao što su redovita tjelesna aktivnost, zdrava ishrana, prestanak pušenja i smanjenje stresa u svakodnevnom životu te borba protiv pretilosti-gojaznosti. Činjenica je da za svoje zdravlje mora biti odgovoran svaki pojedinac i da odnos pacijenta i liječnika mora biti partnerski, jer samo takav može dati dobre rezultate. Osobno smatram da svaki čovjek, bez obzira na okolinu, mora njegovati elementarni osjećaj zadovoljstva i sreće i da moramo više biti zadovoljni onim što imamo nego nezadovoljni sa onim što nemamo. Ako želimo neku promjenu, moramo krenuti od samih sebe.