Naš sugrađanin, književnik Anto Stanić, objavio je novi roman, pod naslovom Lijepa Jelena iz kreševskog dvorca.

Ovih dana održane su i prve dvije promocije novog romana, u „Napretkovom“ domu u Kreševu te u prostorijama Udruge „Fojnička žena“ u Gojevićima, a obje su bile odlično posjećene.
„Nakon niza napisanih i objavljenih romana koji su tematski vezani uz dvadeseto i dvadesetprvo stoljeće, književnik Anto Stanić javlja se proznim djelom koje nas vraća u doba srednjovjekovne Bosne. Preciznije, u razdoblje od tridesetih godina petnaestog do tridesetih godina šesnaestog stoljeća. Vrijeme je to burnih povijesnih previranja pri kraju vladavine dinastije Kotromanića, kada su otomanska imperija spremala na osvajanje preostalog dijela Balkana i srednjovjekovne bosanske države“, napisao je, uz ostalo, u prikazu knjige književnik Ivo Mijo Andrić.
„Anto Stanić je pisac realiteta čak i onda kad se bavi temama koje pulsiraju na granici fikcija-fakcija“, nastavlja Andrić. „On ne izmišlja radnju da bi ugodio čitalačkim fantazijama, već se vodi logikom mogućih događanja i predvidivih ponašanja ljudi, odnosno likova u svojim djelima. Svi njegovi likovi djeluju kao stvarni, događaji imaju oblik mogućeg, a tok radnje je logičan i, gotovo, pa predvidiv. Stanićeva vještina pripovijedanja i u ovom romanu dolazi do punog izražaja. Svaki njegov zaplet, ima svoj rasplet. A česti su i jedni i drugi, jer on ne podnosi statiku naracije, već unosi dinamiku čak i tamo gdje nije prijeko potrebna. To se najbolje vidi u opisnim slikama i prezentaciji novih odnosa u podkreševskom kraju nakon dolaska otomanske vlasti. Život i dalje pulsira normalnim ritmom, unatoč nastalim poremećajima u društvenim odnosima. Ljudi se druže, dijele dobro i zlo, zaljubljuju se bez obzira na vjerske, nacionalne, socijalne, političke i druge razlike. Ljubav u književnom vrtu Ante Stanića ne vene niti se gasi pred nametnutim razlikama među njenim akterima. Tko voli taj voli, bez obzira na ograde i prepreke koje su posijale nove vlasti i na stege koje su one provodile. Lijepa je to i zanimljiva priča o kojoj bi se mogao snimiti dobar dugometražni film kao svjedočanstvo o vremenu što je ostalo daleko iza nas.
Jezik glavnih i sporednih likova standardni je govorni jezik podneblja u kojem se odvija radnja romana. Poneka posuđena riječ iz današnjeg vremena ni malo ne mijenja smisao niti ugrožava lokalne idiome i narječje srednjobosanskog kraja koje se održalo kroz stoljeća, bez obzira na promjene vlasti i vladara i na govorne utjecaje sa strane. Znade to dobro pisac iz naroda koji svoje voli, a tuđe poštuje. I kome je stalo da ga razumiju i oni kojima je knjiga rijedak sabesjednik.
Roman Lijepa Jelena iz kreševskog dvorca sigurno će pronaći svoje čitače kako u kraju uz koga je vezan, tako i među svim ljubiteljima povijesnih događanjima na širim balkanskim prostorima. Ovim romanesknim štivom Anto Stanić se odužio svome zavičaju i njegovoj bogatoj prošlosti, kako mu se kao uspješni gospodarstvenik, zajedno sa članovima svoje šire obitelji odužuje desetljećima, dajući golemi doprinos njegovom privrednom, društvenom i kulturnom razvitku.
Od jednoga pisca – čovjekoljupca i humaniste više se ne može, niti treba očekivati.